RADISLAV KRSTIC - 2. deo |
Naredbodavac
pokolja Tragom teksta u "Svijetu" Pod naslovom "Naredbodavac pokolja" - "Svijet" je jos 21. marta '96. objavio tekst o krivici generala Radislava Krstica za ratne zlocine u Srebrenici. Bio je to prvi tekst o ovom komandantu Drinskog korpusa koga su kasnije pohvalili zlocinci Mladic i Karadzic. Uz pomenuti tekst objavili smo i Krsticev fotos iz "Vecernjih novosti" iz jula '95. na kojem on telefonom daje zapovijedi jednom od komandanata brigada iz sastava svog korpusa. Podsjecanja radi navescemo i izjavu Ratka Mladica, koja je sastavni dio "Svijetovog" teksta. Krstic je pravi srpski general. Odlicno je obavio posao u Srebrenici. U zoni njegovog korpusa Muslimana jedino ima - pod zemljom - kazao je Mladic. Nakon toga pocinje interesovanje Haga za oficira VRS koji se zove Radislav Krstic. Time
se, prakticno, otvara istraga protiv njega i pocinje proces mukotrpnog prikupljanja
cinjenica kojima se njegov ratni zlocin dokazuje na sudjenju. Vise haskih istrazitelja, na
raznim mjestima, prikupljali su podatke o tragediji bosnjackog naroda u Srebrenici.
Najvise su vremena proveli u razgovorima sa licima koja su prezivjela srebrenicku golgotu
i, nakon mnogo iskusenja i rizika, stigla na teritoriju pod kontrolom Armije BiH. Dvojica
istrazitelja, u ljeto '96. u Sarajevu su obavila razgovor i sa potpisanim novinarom koji
je autor "Svijetovog" teksta o Krsticu. Posebno su se intetresovali o validnosti
iznesenih tvrdnji, vise puta ponavljajuci pitanje: Zanimljivo je da je tekst o Krsticu izasao u "Svijetu" prije nego sto je o tom generalu na paljanskoj TV govorio Radovan Karadzic. On je na pitanje njihovog tadasnjeg urednika Dragana Bozanica o "slavnim srpskim generalima", posebno izdvojio komandanta Drinskog korpusa general-majora Radislava Krstica, rekavsi da je on "najvise uradio na osvajanju Srebrenice". Kada je uhapsen Krstic je plakao i zahtjevao je da ljekar utvrdi stepen tjelesnih povreda nanesenih prilikom hapsenja. Ko jos strahuje Ocito
je da su Krsticevu zapovijest o genocidu, na vise lokacija, izvrsavali komandanti nizih
nivoa - brigada, bataljona ili, pak, ceta. Izgleda da je najveci teret u konkretnom
vrsenju pokolja pao na vlasenicku i zvornicku brigadu iz sastava Drinskog korpusa. U to
vrijeme na celu vlasenicke brigade bio je pukovnik Milorad Pelemis, zvani Miso, dok je
zvornickom brigadom komandovao pukovnik Vinko Pandurevic, sada general-major. Imena
Pelemisa i Pandurevica najprije mogla naci na istoj tajnoj optuznici uz Krsticevo. Njihove zapovijesti je, kaze, izvrsavao ne samo on, nego i svi u njegovoj ceti kad su
ubijali zarobljene Bosnjake u Pilicama u julu '95. Prema nasim saznanjima, Pelemis vise
nije u aktivnoj vojnoj sluzbi. Pod sumnjom, pa i na tajnoj haskoj optuznici, mogla bi biti jos dvojica Krsticevih bliskih saradnika. To su: pukovnik Petar Salapura, nacelnik KOS-a u Komandi Drinskog korpusa VRS u vrijeme srebrenicke tragedije i major Branislav Gojkovic, zvani Brano, oficir KOS-a u zvornickoj brigadi. Njih dvojica su, po odobrenju generala Krstica, pravili spiskove zarobljenih Bosnjaka i odredjivali lokacije na kojima ce se izvrsiti genocid. Neovisno od Srebrenice, tajna optuznica mogla bi biti podignuta i protiv nekolicine generala bivse JNA cije su formacije '92. i '93. sudjelovale u agresiji na BiH. Uz Mileta Mrksica, Veselina Sljivancanina i Miroslava Radica, koji su vec optuzeni zbog zlocina u Vukovaru, jedan od onih koji bi mogao u haski pritvor je bivsi komadnant Novosadskog korpusa JNA general Andrija Biorcevic, koji je vec dvije godine u penziji. On je pocetkom agresije sa vojskom boravio u Zvorniku, Vlasenici i Bijeljini. U tim mjestima Biorcevic je, kako je priznao Zeljko Raznatovic Arkan, odlicno saradjivao sa paravojnom formacijom "tigrovi". U Hagu bi se morao naci i nacelnik Staba Novosadskog korpusa general Boro Ivanovic koji je u prvoj godini agresije sa jedinicama bio na podrucju Vlasenice i tu pomogao Srbima koje je naoruzao SDS u uspostavljanju nelegalne vlasti i vrsenju genocida. Ivanovicevo prisustvo bilo je temelj i za kasnije formiranje Drinskog korpusa. I on je u mirovini. Perisic i Ojdanic Buduci da je razrijesen duznosti nacelnika Generalstaba VJ u Hag bi lakse mogao doci i general-pukovnik Momcilo Perisic, rusitelj Zadra i Mostara i prvi ratni komandant Bileckog korpusa VRS. Osim naredjivanja otvaranja artiljerijske vatre po civilnim objektima, doprinio je i protjerivanju Bosnjaka iz istocne Hercegovine. On je u Hrvatskoj, zbog ratnih zlocina, vec osudjen na kaznu zatvora od 20 godina. Na tapet bi morao doci jos jedan bivsi nacelnik Generalstaba VJ general Zivota Panic koji je ucestvovao u prirpemi i izvrsenju agresije na BiH. Ne treba zaboraviti ni bivseg komandanta Ratnog vazduhoplostva JNA generala Bozidara Stevanovica iz 1992. Tada su borbeni avioni pod njegovom komandom bombardovali civilne objekte i ispustali hemijske otrove na Gradacac i sire majevicko podrucje. Za ucesce u pripremi agresije krivicno bi morali odgovarati i generali, medju kojima su i oni cija su imena pomalo izblijedila iz pamcenja: Milutin Kukanjac, Vojislav Djurdjevac, Spiro Nikovic, Nikola Uzelac, Pavle Strugar, Jevrem Cokic, Mile Nedeljkovic... Od generala najprije je u Hagu bio Djordje Djukic koji je u medjuvremenu umro i sahranjen u Beogradu. Sada je tamo Krstic. A ko ce mu se tamo jos pridruziti uskoro bi se moglo saznati. RADISLAV KRSTIC - 1. deo12/14/98 (Tekst izmjenjen bez odobrenja autora) |